Pitajte naše doktore


Na raspolaganju smo za sve upite, informacije i savjete. Slobodno nas kontaktirajte telefonom ili putem kontakt obrasca niže, a mi ćemo Vam odgovoriti u najbržem mogućem roku.

Najčešće postavljana pitanja

Miop sam. U posljednjih godinu dana mi se značajnije povećala dioptrija. Da li je to opasno?
Rast dioptrije prati rast oka pa je kod mlađih pacijenata rast uobičajen obrazac osobito do 18-te godine. Naravno, rast je moguć i nakon tog razdoblja. No, ukoliko postoji nagli rast dioptrije s povećanjem astigmatizma i pada vidne oštrine treba posumnjati u razvoj keratokonusa ili drugih rožničnih ektazija, a kod starijih pacijenata se najčešće radi o razvoju katarakte. Svakako, nagli rast i pad vida ukazuje na ozbiljnost problema i potrebu kompletnog i neodgodivog oftalmološkog pregleda.

Oči mi se zacrvene nakon duljeg vremena provedenog u zadimljenim prostorijama ili nakon višesatnog rada za računalom. Kako si mogu pomoći i o čemu se točno radi?
Duhanski dim i prašina mogu izazvati iritaciju i pojačano suzenje oka. Prevencija je izbjegavanje dugotrajnog boravka te korištenje umjetnih suza s ciljem adekvatnog vlaženja te ispiranja stranih čestica i tvari iz oka. Dugotrajan boravak pred računalom također opterećuje i isušuje oči te je uzrok tzv „sindroma uredskih očiju“ ili computer vision sindroma. S obzirom na fokus i usredotočen rad na blizinu, većina ljudi ne trepće dovoljno, suze isparavaju te vlaženje postaje nedostatno. Preporuka je odmaranje i vježbe relaksacije očiju u kratkim pauzama, postavljanje računala u dovoljnu udaljenost od 50 do 80 cm, namještanje nagiba i osvijetljenosti zaslona i radnog prostora, povremeno provjetravanje prostorija, korištenje kvalitetnih naočalnih leća sa zaštitom te vlaženje oka umjetnim suzama svakih sat vremena ili prema potrebi i češće. Slične tegobe mogu imati i ljudi čije profesije zahtijevaju predan i usredotočen rad na blizinu, zatim ljudi koji rade u noćnim smjenama, profesionalni vozači te općenito vozači u noćnoj vožnji. Preporuka je ista. Opuštanje, odmaranje, vlaženje oka.
Postoje određene profesije koje zahtijevaju boravak na otvorenom i prašini i tu se svakako preporučuje korištenje zaštitnih naočala i učestalije kapanje umjetnih suza.

Šteti li oku postavljanje ekstenzija na trepavice?
Općenito se ne preporučuje postavljanje ekstenzija zbog mogućnosti razvoja upale vjeđe, pa i spojnice oka u težim slučajevima, osobito ako se ne provede adekvatno liječenje. Također postoji mogućnost razvoja alergijske reakcije i alergijskog edema na kemijske tvari koje se koriste za lijepljenje trepavica te spuštanja gornje vjeđe. Preporuka je svakako učiniti oftalmološki pregled u slučaju otekline, crvenila, svrbeža ili boli vjeđe ili oka. Nažalost, kod rekurentnih i zapuštenih infekcija postoji mogućnost i razvoja ožiljaka s trajnim deformacijama ruba vjeđe.

Imam učestalo suzenje oka. Što može biti uzrok tome?
Postoji nekoliko razloga. Najčešće se radi o sindromu suhog oka gdje oko kompenzatorno pojačano suzi, no može se raditi i o upali oka, iritaciji, alergiji, stenozi suznih kanalića, deformacijama ruba vjeđa no i drugoj ozbiljnijoj patologiji oka pa se svakako preporučuje javiti oftalmologu na kompletan pregled. U sklopu sindroma suhog oka dolaze u obzir i sistemske i autoimune bolesti, a isto tako može se raditi o nuspojavi korištenja određenih lijekova te hormona.

Oftalmolog mi je ustanovio dalekovidnost na jednom oku, a na drugom kratkovidnost. Da li je to uobičajeno?
U svakom slučaju nije neobično. Postoje ljudi koji imaju različite refraktivne greške na oba oka ili pak na samo jednom oku, a da na drugom uopće nemaju dioptriju. U tom slučaju postoji mogućnost korekcije u naočalama ako razlika nije veća od 3 dioptrije te u kontaktnim mekim ili polutvrdim lećama ako je razlika i veća. Danas naravno postoji i mogućnost operativnog liječenja odraslih kao opcija korekcije refraktivne greške.
Cilj korekcije je osigurati maksimalnu vidnu oštrinu te kod djece spriječiti razvoj slabovidnosti. Zato je nužno i prije 4-te godine učiniti prvi oftalmološki pregled.

Pomaže li zdrava prehrana u sprječavanju pojave i rasta dioptrije?
Zdrava i raznolika prehrana s adekvatnim unosom vitamina i minerala te općenito zdrav način života ima povoljan utjecaj na zdravlje čovjeka, pa tako i na zdravlje očiju. Ne smijemo zaboraviti da je osjetilo vida najvažnije osjetilo čovjeka kojim primamo 90% informacija iz svoje okoline. Prehrana općenito neće spriječiti rast dioptrije oka, jer je ona determinirana genetskim, ali i okolišnim faktorima, no može utjecati na razvoj i očuvanje zdravlja očiju, a što treba njegovati od prvih dana života. Zna se da vitamini A, C,E, potom omega 3 masne kiseline, mikroelementi cink i selen te karotenoidi i flavonoidi kao antioksidanti mogu usporiti razvoj senilne makularne degeneracije kao značajnog uzročnika gubitka vida u starijoj životnoj dobi. Nažalost, manjak vitamina A je danas jedan od vodećih uzroka gubitka vida i sljepoće kod djece u nerazvijenim zemljama svijeta.

Može li se utjecati na rast dioptrije?
U suštini se dobrim životnim navikama, adekvatnom i raznolikom prehranom, redovitim oftalmološkim pregledima te općenito brigom o vlastitom zdravlju, pa tako i brigom o zdravlju oka može utjecati na kvalitetu vida. Preporuka je kod naprezanja i zamora oka pri dugotrajnom radu za računalom i na blizinu općenito (učenje, profesionalna zanimanja s usredotočenim radom na blizinu) raditi pauze, odmarati oči, raditi vježbe opuštanja oka, vlažiti oči umjetnim suzama, ali i osigurati adekvatnu osvijetljenost prostorije i radne površine te po mogućnosti izbjegavati rad i učenje noću.

Utječe li stres te pojava glavobolja na kvalitetu vida?
Stres općenito ima utjecaj na čitav organizam, a indirektno u sklopu bolesti i poremećaja može imati utjecaj i na zdravlje oka i kvalitetu vida. Najčešće govorimo o slučajevima tenzijske glavobolje te migrenama koje mogu imati utjecaj na kvalitetu vida u obliku povremenog zatamnjenja vida ili pak kratkotrajnog gubitka dijela ili čitavog vidnog polja, pojave točkica u vidnom polju ili slično. U tim slučajevima se osim oftalmološkog pregleda predlaže detaljnija opservacija kao i obrada neurologa.

Osjećam grebanje pri treptanju. Moram li na pregled?
Osjećaj grebanja oka pri treptanju može biti posljedica suhog oka, iritacije, konjunktivitisa, keratitisa, ulkusa i erozije rožnice, ali i posljedica stranog tijela na rožnici ili spojnici. U svakom slučaju zahtijeva pregled oftalmologa.

Ujutro primjećujem krmelje u oba oka. Da li je to znak očne bolesti i trebam li se javiti oftalmologu?
Pojava krmelja kao sasušenog sekreta stanica spojnice ili lojnih žlijezda ruba vjeđe mogu biti znak početne upale oka, alergijske reakcije oka ili suhog oka. U svakom slučaju zahtijevaju pregled oftalmologa.

Povremeno imam osjećaj svrbeža u oku i vjeđama. Da li je to znak alergije?
Svrbež, peckanje, pojačano suzenje pa i treptanje, osobito kod djece mogu biti znak alergijskog konjunktivitisa, ali i upale oka, iritacije, suhoće oka. Ukoliko već postoje alergije u osobnoj anamnezi te pojava simptoma u dišnom sustavu poput alergijskih rinitisa ili astme, svakako se preporučuje učiniti i oftalmološki pregled. Alergijska reakcija na oku je obično praćena i oteklinom te blagim crvenilom kože vjeđa, a ponekad i izrazitim edemom spojnice.

Imam česte upale oka. Što mogu napraviti?
Ako govorimo o upali spojnice oka ili konjunktivitisu, potrebno je naglasiti da su to česte upale različite etiologije. Najčešće se radi o virusnom konjunktivitisu. Postoji i bakterijski kao rjeđi oblik te alergijski konjunktivitis. Nositelji kontaktnih leća su osobito osjetljivi na razvoj upale oka i to ne samo konjunktivitisa već i rožnice oka zbog čega se uvijek naglašava potreba za pažljivim provođenjem higijenskih mjera, kao i dovoljno odmaranje oka, nošenje i naočala uz leće te vlaženje oka umjetnim suzama. To je osobito važno kod ljudi koji veći dio radnog dana provode za računalom. Preporučuje se raditi pauze s vježbama opuštanja očiju, redovito provjetravanje radnog prostora, osobito u sezoni grijanja te kapanje umjetnih suza gotovo svakih sat vremena ili i češće. Osobe koje inače imaju suho oko su i osjetljivije na razvoj konjunktivitisa kao i oni s alergijskom anamnezom.

Ponekad primjećujem točkice ispred oka, osobito kad gledam u svijetlu površinu. Trebam li se zabrinuti?
Najčešće se radi o likvefakciji ili takozvanom razvodnjavanju staklovine. Pojava likvefakcije staklovine je prirodni i degenerativni proces pri čemu se razdvajaju čvrsti i vodeni dio staklovine te se ona postepeno odvaja od retine, pa u vidnom polju vidimo plutajuće mušice, niti, točkice osobito pri pogledu na svijetlu površinu kod jakog osvjetljenja, na snijegu i slično. Taj se proces viđa i kod mlađih ljudi kao što su miopi (kratkovidni), no ubrzan proces viđamo i nakon operativnih zahvata oka kod kojih dolazi do “podrhtavanja” staklovine. Svima se bez obzira na dob i anamnezu preporučuje pregled očne pozadine u midrijazi (širenje zjenica) kako bi se detaljno pregledalo oko i očna pozadina te isključilo druge moguće patologije te mogućnost povlačenja retine pri odvajanju staklovine od retine (mrežnice oka).

Imam 45 godina. Dijabetes mi je dijagnosticiran prije 2 mjeseca. Trebam li hitno učiniti oftalmološki pregled?
Znamo da dijabetes uzrokuje promjene na malim krvnim žilama u tijelu, pa tako i u oku. Te promjene mogu dovesti do značajnog pada vida. Općenita je preporuka učiniti prvi oftalmološki pregled s detaljnijim pregledom očne pozadine s širenjem zjenica u sklopu opće obrade već kod postavljanja dijagnoze dijabetesa, a dalje u vremenskim razmacima ovisno o nalazu na oku te stupnju regulacije šećera u krvi i općem stanju pacijenta. Ukoliko pri prvom pregledu nemate atribucije dijabetičke retinopatije, preporuča se kontrolni pregled napraviti unutar godinu dana, a u slučaju pogoršanja ili pada vida i ranije. Tada se pacijenta upućuje subspecijalistu retinologu.

Nekoliko članova obitelji ima glaukom. Na zadnjem pregledu sam imao normalan očni tlak (16mmHg). Da li to sigurno znači da nemam glaukom?
Ukoliko imate pozitivnu obiteljsku anamnezu, znači da imate povišeni rizik za razvoj glaukoma. Taj rizik raste s dobi. Normalna vrijednost očnog tlaka ne znači da nemate glaukom ili niste u skupini pojačanog rizika. Ukoliko je oftalmolog primjetio promjene na očnim živcima u vidu udubljenja ili ekskavacije, a osobito ukoliko su udubljenja asimetrična i signifikantna za glaukomsku ekskavaciju, nužno je učiniti glaukomsku obradu koja uključuje mjerenje debljine rožnice (pahimetriju) prema kojoj se korigiraju vrijednosti očnog tlaka, OCT očnog živca, vidno polje te gonioskopiju (pregled prednjeg očnog kuta posebnom lupom). Ukoliko je učinjena obrada potpuno uredna, savjetuje se ponavljanje vidnog polja kroz određena vremenska razdoblja bez obzira na vrijednosti očnog tlaka na kontrolnim pregledima.

Imam 40 g. U zadnje vrijeme primjećujem dvoslike. Što može biti uzrok?
Nagla pojava dvoslika kod odraslih zahtijeva ozbiljniji pregled i opservaciju pacijenta. Po algoritmu ukoliko nemate glavobolje i evidentne neurološke simptome, prvo bi se trebali javiti na oftalmološki pregled. Postoji čitav niz uzroka u odrasloj dobi od katarakte i zamućenja rožnice i optičkih medija pa do pareze moždanih živaca s poremećajem položaja i motiliteta oka, dekompenziranih forija, ali i bolesti očnoga živca različite etiologije kao i intrakranijalna patologija (krvarenje, infekcije, neoplazme). Osim oftalmološkog pregleda te obrade u vidu vidnog polja, testa na dvoslike, provjere kolornog vida i testa kontrastne osjetljivosti postoji mogućnost i neurološke obrade radi isključivanja intraorbitalne i intrakranijalne patologije. Pregledom oka, očne pozadine, položaja i motiliteta oka se već pri prvom pregledu mogu isključiti hitna oftalmološka stanja i postaviti algoritam daljne obrade.

Zadnjih par dana primjećujem trzajeve kapaka. Što je uzrok i postoji li određeno liječenje?
Povremeni trzajevi, grčevi ili treperenje vjeđa su nevoljne kontrakcije mišića vjeđa koje najčešće prođu spontano i uglavnom su bezazlene. Medicinski ih nazivamo miokimija. Uobičajeno se povezuju s psihičkim i fizičkim naporima, stresom, dugotrajnim naprezanjem pri radu na blizinu ili gledanjem u ekran. Također mogu biti uzrokovane konzumiranjem alkohola, psihostimulansa, kofeina ili disbalansom elektrolita. Ukoliko tegobe perzistiraju dulje vrijeme i učestalo se ponavljaju preporuča se pregled oftalmologa, a prema potrebi i neurologa.

Može li se spavati s kontaktnim lećama?
Iako na tržištu postoje meke kontaktne leće s mogućnošću produljenog nošenja i preko noći kroz mjesec dana, to se svakako ne preporučuje kroz dulje vrijeme. Uz to je potreban dodatan oprez i adekvatnije higijenske mjere i zaštita oka u obliku češćeg kapanja umjetnih suza.

Nosim polutvrde leće. Mogu li prijeći na meke kontaktne leće?
Ukoliko nemate značajniji astigmatizam, možete prijeći na meke kontaktne leće bez adaptacije kao pri fitanju polutvrdih leća. Polutvrde leće u odnosu na meke, bolje korigiraju astigmatizam i pružaju bolju kvalitetu vida pa se to na pregledu uvijek i naglasi. Radi adekvatnije i točnije korekcije preporuča se odmaranje od leća kroz nekoliko dana.

Da li je preporučljivo kratkotrajno popodnevno spavanje s lećama na očima?
Spavanje s kontaktnim lećama na očima, pa i kroz kratko razdoblje nikako nije preporučljivo. Ukoliko vam se to nehotice i dogodi, prije vađenja leća obilno ukapajte umjetne suze ili fiziološku otopinu u oči i tek potom izvadite leće. Savjetuje se napraviti pauzu do iduće aplikacije. U slučaju pojave crvenila, sumnjive sekrecije ili bola u očima, svakako se javite oftalmologu na pregled.

Nosim naočale, no ponekad za određene prilike i sportske aktivnosti bih nosio kontaktne leće. Što mi preporučate?
Za povremeno nošenje, najbolja opcija bi bile dnevne meke kontaktne leće koje se nakon uporabe bacaju. Ugodne su za nošenje zbog visokog postotka vode, a budući da se kratko nose i bacaju nakon skidanja, imaju prednost s higijenskog aspekta pred dvotjednim ili mjesečnim lećama.

Nosim meke kontaktne leće 5 godina. Već dulje vrijeme nemam naočale. Što mi preporučate prije pregleda?
Nošenje kontaktnih leća zahtijeva kombiniranje s naočalima. Dakle, leće nikako ne isključuju naočale. Preporuka je da prije pregleda odmorite oči od leća kroz nekoliko dana kako bi se adekvatnije odredila korekcija, no ponekad to znači i dulje razdoblje ukoliko postoje oštećenja na površini rožnice ili upala oka.

Može li nošenje mekih kontaktnih leća dulje od preporučenog roka štetiti oku?
Nošenje kontaktnih leća se svakako ne preporučuje izvan vremenskog roka kojeg određuje proizvođač. To je optimalno razdoblje unutar kojeg se osigurava komfor nošenja i kvaliteta vida te optimum propusnosti kisika prema materijalu leće uz uvjet da se provode adekvatne higijenske mjere. Produljeno nošenje kompromitira oksigenaciju te povećava rizik od infekcije oka. Ukoliko se to i dogodi zbog nemogućnosti zamjene ili druge opcije kroz kratko vrijeme, pripazite na higijenske mjere te osigurajte češće vlaženje oka umjetnim suzama.

Smijem li se kupati u bazenu ili moru s kontaktnim lećama?
Kupanje s lećama u moru, bazenima ili stajaćim vodama, pa tako i u vodovodnoj vodi nikako nije preporučljivo zbog rizika od bakterijske, virusne, gljivične ili Akantameba infekcije oka, pa čak i u slučajevima potpuno intaktnog površnog sloja rožnice. Ukoliko primjetite simptome upale u obliku crvenila, bola, sumnjive i pojačane sekrecije te osjećaja stranog tijela i grebanja oka, ne vraćajte leće na oči i svakako se javite oftalmologu na pregled.